Pregovaračko poglavlje 32 o pridruživanju Republike Srbije Evropskoj uniji – finansijska kontrola i nadzor

Pregovaračko poglavlje 32 o pridruživanju Republike Srbije Evropskoj uniji – finansijska kontrola i nadzor

Pregovaračko poglavlje 32 o pridruživanju Republike Srbije Evropskoj uniji – finansijska kontrola i nadzor 1024 341 admin

Republika Srbija je bila spremna za otvaranje pregovaračkog poglavlja 32 još u julu 2014. godine kada smo pripremili pregovaračku poziciju u kojoj smo detaljno obrazložili kako planiramo da ispunimo preostale zahteve koje je definisala Evropska komisija, nakon analitičkog pregleda usaglašenosti našeg zakonodavstva sa pravnim tekovinama Evropske unije u oblasti finansijske kontrole.

Centralna tema ovog poglavlja su pitanja u vezi sa internom kontrolom, koja su poznata  našoj državnoj upravi. Sistem interne kontrole je sa aspekta nacionalnog zakonodavstva jako dobro uređen, što je potvrdila i Evropska komisija.

Glavni izazov u daljem jačanju i sprovođenju finansijske kontrole u Republici Srbiji predstavlja trenutno nedovoljno suštinsko razumevanje svrhe uspostavljanja sistema Finansijskog upravljanja i kontrole, kao i uloge interne revizije u sistemu upravljanja kod korisnika javnih sredstava, što je preduslov za efektivno sprovođenje zakonskih propisa u oblasti interne finansijske kontrole u javnom sektoru.

Na osnovu međunarodnih standarda, pravila EU o finansijskoj kontroli podstiču dobro finansijsko upravljanje nacionalnim prihodima i rashodima. Pravila takođe štite finansijske interese EU od prevare u upravljanju sredstvima EU i evro od krivotvorenja.

Srbija je umereno pripremljena u ovom poglavlju.

Načelo upravljačke odgovornosti još uvek nije u potpunosti ugrađeno u kulturu upravljanja, a nadležnosti nisu delegirane. Potrebni su značajni napori na sprovođenju interne finansijske kontrole u javnom sektoru (IFKJ) na svim nivoima uprave i u preduzećima u državnom vlasništvu.

Godišnji izveštaj Evropske komisije o napretku Srbije za 2015 godinu definisao je da:

U narednoj godini Republika Srbija naročito treba da: → poboljša podzakonske akte o IFKJ u skladu sa međunarodnim standardima; → usvoji i počne da sprovodi novu strategiju IFKJ i sistematično obezbedi sprovođenje preporuka vlade o godišnjem izveštavanju o IFKJ; → pronađe rešenje za prepreke daljem razvoju kapaciteta Državne revizorske institucije.

Interna finansijska kontrola u javnom sektoru Republika Srbija treba da usvoji novu strategiju interne finansijske kontrole u javnom sektoru i akcioni plan za 2015-2020. Akcioni plan treba da bude ugrađen u širi program reforme finansijskog upravljanja u javnom sektoru.

Centralna jedinica za harmonizaciju (CJH) bi trebalo da obezbedi konzistentan pristup IFKJ kroz obezbeđivanje bolje koordinacije i smernica za organizacije javnog sektora. CJH je pripremila godišnji pregled sprovođenja IFKJ u javnom sektoru od 2012. godine, ali on ne pruža sveobuhvatnu analizu sistemskih nedostataka, niti predlaže korektivne mere. Buduće izveštavanje bi imalo koristi od procene sprovođenja strategije IFKJ i nalaza Državne revizorske institucije o unutrašnjoj kontroli u javnom sektoru.

Finansijsko upravljanje i kontrola (FUK) u Republici Srbiji je regulisano u skladu sa modelom Odbora sponzorskih organizacija (OSO) i smernicama Međunarodne organizacije vrhovnih revizorskih institucija (INTOSAI). Podzakonske akte je i dalje potrebno ojačati u pogledu upravljačke odgovornosti i upravljanja nepravilnostima.

Fokus je i dalje na zakonitosti i regularnosti finansijskih transakcija. Upravljanje rizikom se ne primenjuje sistematično i treba dalje da se razvija. Ključni izazov je takođe da se obezbedi odgovarajuća interna kontrola u manjim institucijama i na lokalnom nivou. Viši rukovodioci u javnom sektoru će morati da budu obučeni da razumeju svoju specifičnu ulogu i nadležnosti u FUK. Još uvek je potrebno urediti funkciju centralne budžetske inspekcije , vodeći računa o usaglašenosti sa zahtevima IFKJ.

Posao na reviziji svrsishodnosti poslovanja se postepeno proširuje.  Međutim, potrebne su paralelne reforme u čitavom javnom sistemu finansijskog upravljanja Republike Srbije tako da DRI može svrsishodno da revidira ekonomičnost, efikasnost i delotvornost državne potrošnje javnog novca.

U oblasti uticaja revizorskog rada, DRI proaktivno doprinosi poboljšanju standarda unutrašnje kontrole u javnom sektoru u Srbiji. O godišnjem revizorskom izveštaju koji DRI podnosi Narodnoj skupštini raspravlja se na Odboru za finansije, budžet i kontrolu javnih sredstava. DRI je unapredila svoju saradnju sa zainteresovanim stranama i poboljšala svoju komunikaciju sa medijima.

Zaštita finansijskih interesa EU

U pogledu usaglašavanja sa pravnim tekovinama EU,  nacionalno zakonodavstvo sadrži glavne komponente Konvencije o zaštiti finansijskih interesa EU i njena tri protokola, i utvrđuje obavezu zaštite dokaza. Uspostavljena je nacionalna služba za koordinaciju borbe protiv prevara (AFCOS) kao nezavisna jedinica Ministarstva finansija, sa odgovarajućim pravnim osnovom u Zakonu o budžetskom sistemu i Aktu o sistematizaciji Ministarstva finansija. Kapacitet AFCOS-a tek treba da se dokaže u praksi. Potrebno je uspostaviti AFCOS mrežu koja uključuje ostale relevantne organe.

Još uvek nije usvojena strategija za borbu protiv prevara.

U oblasti saradnje sa Evropskom komisijom, potrebno je izraditi evidenciju o izveštavanju o slučajevima gde se sumnja da je došlo nepravilnosti i prevara. Sporazum o saradnji sa Evropskim biroom za borbu protiv prevara (OLAF) tek treba da bude potpisan. Srbija je uspostavila osnovne postupke za izveštavanje o nepravilnostima i slučajevima gde postoji sumnja da je došlo do prevare. Izveštavanje na mreži je takođe uspostavljeno kroz Sistem OLAF-a za upravljanje nepravilnostima.

Zaštita evra od krivotvorenja

Nacionalno zakonodavstvo je usklađeno sa pravnim tekovinama EU, osim utvrđivanja verodostojnosti kovanica evra i postupanje sa kovanicama evra koje su nepodobne za opticaj. Srbija tek treba da ratifikuje Međunarodnu konvenciju iz 1929. godine o suzbijanju pravljenja lažnog novca i da sprovede njene relevantne delove.

Tehničku analizu krivotvorenog novca, uključujući novčanice i kovanice evra, vrši Narodna banka koja za to ima namensko odeljenje i 13 zaposlenih. Zaposleni se redovno obučavaju.

Narodna banka je zaključila formalne sporazume o saradnji, 2013. godine sa Evropskom komisijom u oblasti kovanog novca, a 2014. godine sa Evropskom centralnom bankom u oblasti novčanica. Započeta je saradnja sa susednim zemljama. Na nacionalnom nivou, saradnja između Narodne banke i Ministarstva unutrašnjih poslova formalizovana je u oblasti prenošenja novca za koji se sumnja da je krivotvoren.

    Prijavi se na Newsletter

    Poslaćemo vam biltene sa vestima i savetima. Nema neželjene pošte.